preskoči na sadržaj

Osnovna škola Petar Zoranić Stankovci

 > O školi  > Povijest
Povijest

 

KRATAK PREGLED PROŠLOSTI STANKOVACA

 

 

         Na sutoku Dalmacije i Ravnih kotara, na sredokraći između Šibenika i Benkovca, pod Gradinom, smjestilo se lijepo mjesto Stankovci.

         Najstariji tragovi života na širem području sela Stankovaca arheološki su nam poznati iz starijeg kamenog doba. Taj život kontinuirano teče kroz sva povijesna razdoblja do dolaska Rimljana. O životu Liburna na tom području svjedoče brojni prapovijesni tragovi od desetog stoljeća stare ere do dolaska Rimljana. To su gradinska naselja koja okružuju plodna stankovačka polja.

        O kontinuitetu života u doba antike govore arheološki nalazi, novac i drugi razni materijalni predmeti, nađeni u grobovima.

 

        Među najstarije rimske lokalitete spada onaj koji je otkriven na kompleksu današnjeg stankovačkog groblja Gospa Podrebača. Tu se radi o jednoj vili rustici, ladanjsko-gospodarskom objektu

         Imamo i tragove naseljavanja Hrvata na istočnu obalu Jadrana. Na položaju kod Klarića kuća otkriveno je i istraženo jedno od najranijih i najznačajnijih starohrvatskih groblja na području Dalmatinske Hrvatske koje okvirno datira u 8. stoljeće. Među nalazima ističu se keramički predmeti, željezne strijelice, te drugi predmeti, tada poganskih Hrvata.

         Život u razvijenom srednjem vijeku na području Stankovaca je kontinuirano tekao i cvao, jer je ovaj kraj bio strateška točka i branik Šibenika pred najezdom Turaka.

         Koliko je do sada poznato, Stankovci se prvi put spominju 8. siječnja 1648. godine u proglasu mletačkog providura Leonarda Foscola.

         Po svemu sudeći naselje Stankovci nastalo je od stanova, staja. Naime, pastiri su imali svoje stanove u polju zvanom Lug, te su od tih stanova, staja Stankovci dobili ime. No, ima i mišljenja da je mjesto dobilo ime po hrvatskom plemenu Stanković .

        Život pod Turcima bio je dosta težak. Na graničnom mletačko-turskom području živjelo se nesigurno.   Stankovci su oslobođeni   od Turaka 1863.god.

         Najpoznatija povijesna osoba iz tog vremena koji je rođen u Velimu – Stankovci jest fra Tomo Babić (Velim, 1680. –Šibenik, 1750.). Autor je poznate latinske gramatike Prima grammaticae institutio (1712.) na hrvatskom jeziku. Njegovo drugo djelo je Cvit razlika mirisa duhovnoga (1726.), vrlo popularno i više puta objavljivano djelo, poznato pod imenom Babuša.

         Nakon oslobođenja od Turaka Stankovci su potpali pod mletačku upravu. Poslije pada Mletačke Republike (1797.) nekoliko godina su pod austrijskom vlašću (1797.-1806.), da bi od 1806. godine do 1813. bili su u sklopu francuske uprave.

        Stankovci se ubrajaju u veća seoska naselja. Ušorenog su tipa, uvjetovanim paralelnim položajem brda i polja. Stanovništvo se pretežito bavi poljodjelstvom i stočarstvom. U selu je župa od 1752. godine,a niža muška osnovna škola od 1848.godine.

        Prvi pouzdani dokazi o početku školstva na stankovačkom području datira iz daleke 1879. godine. Sve do 1901. godine, kada je sagrađena nova školska zgrada, nastava se odvijala u okviru župne crkve, a vjeroučitelji i mjesni nadzornici su župnici. U Narodnom listu Zadar iz 1882. god. govori se o „obćeobljubljenom“ učitelju Niki Mazuri iz Tisnoga koji se oprašta od Stankovčana nakon trogodišnjeg učiteljevanja u Stankovcima. Škola od 1944.-1950. godine djeluje kao šestorazredna, a od 1950. godine postaje osmogodišnja koja obuhvaća područne škole: Banjevci, Radašinovci, Dobra Voda, Crljenik, Vukšić i Morpolača.

        Dolaskom Talijana 1941.g. škola prestaje s radom, da bi školske godine 1941.- 1942.g. Talijani uveli nastavu na talijanskom jeziku. U takvom stanju škola je djelovala do 1943.godine , a školu je pohađao veoma mali broj učenika.

        S normalnim radom škola je počela raditi 1. listopada 1944. godne, dok još nisu bili oslobođeni Šibenik i Zadar.

        1964.god.sagrađena je nova školska zgrada u kojoj se nastava održava i dandanas.

        Najviše učenika u ovoj školi bilo je upisano šk. god. 1960./1961.,čak 1200 učenika, a šk. god. 2011./2012.god. svega 276 učenika. Od 1961. godine škola nosi ime Petar Zoranić.  Početkom 20 stoljeća, (1910. ) u Stankovcima je osnovano Kulturno-prosvjetno društvo „Stankovci.“ Te godine osnovana je i mjesna knjižnica koja  aktivira  mjesni pjevački zbor oživljava se glumačku aktivnost, folklor, guslarstvo i drugo . Spomenuto društvo okupljalo je mladež i seljake Stankovaca, čitale su se knjige i novine i obogaćivao hrvatski jezik, unatoč suprotnim nastojanjima austro-ugarske vlasti.

        Tako Stankovci imaju bogatu kulturnu tradiciju i više od jednog stoljeća bili su središte kulturno-umjetničkih i sportskih smotri na ovim prostorima.

        Od 1939. godine Stankovci su središte općine (općinska uprava osnovana je već 1924. godine).

        Ono na što su Stankovčani posebno ponosni jest Mjesna glazba Stankovci koja je osnovana 1934. godine i koja još uvijek živi i radi. Svih ovih proteklih 78 godina, gotovo neprekidnog rada, Mjesna glazba nastupa na svim značajnijim  državnim, općinskim i mjesnim svečanostima, narodnim običajima, crkvenim blagdanima, školskim priredbama i pogrebnim povorkama.

        Narod stankovačkog kraja borio se protiv raznih zavojevača. Tu tradiciju stalnog opiranja nenarodnim režimima  nastavio je u 2.svjetskom ratu boreći se protiv fašizma.

        Isto tako, Stankovčani su masovno sudjelovali u Domovinskom ratu. U to vrijeme su Stankovci bili jedino mjesto bivše Općine Benkovac koje nije bilo okupirano od srbo-četničkog agresora. Za našu slobodi i neovisnost Hrvatske i sedmorica mladih ljudi s područja naše općine dali su svoje živote.

        U književnim djelima Stankovci su tek u novije vrijeme našli odjeka. Narodni pjesnik pok. Anselmo Klarić napisao je desetak epskih pjevanja, a Ivan Vidović pjeva o Stankovcima u nekim lirskim pjesmama svojih zbirki.

 

Boris Miletić, ravnatelj

 

 

 

Literatura:

1. Pedeset godina Glazbenog društva Stankovci 1934.-1984., Stankovci 1984.

2. Leksikon hrvatskog jezika i književnosti (M. Samardžija – H. Selak), Zagreb 2001.

3. Bruno Pezo, Životopis i bibliografija Fra Tome Babića, 2004.





Tražilica


Napredno pretraživanje
Traži
Oglasna ploča
Kalendar
« Studeni 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 30 31 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 1 2 3 4 5 6
Prikazani događaji

Godišnji plan i program
Školski kurikul
Kriteriji ocjenjivanja

Popis udžbenika 2020/2021
CMS za škole logo
Osnovna škola Petar Zoranić Stankovci / Stankovci 222, HR-23422 Stankovci / www.os-pzoranic-stankovci.skole.hr / ured@os-pzoranic-stankovci.skole.hr
preskoči na navigaciju