Osnovna škola Petar Zoranić Stankovci

        Radionice su predstavili ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović i viši savjetnici AZOO-a, ujedno i članovi povjerenstva za izradu Kurikuluma zdravstvenog odgoja Marina Ništ, Olgica Martinis, Šimica Mihaljević i Darko Tot. Ravnatelj Agencije za odgoj i obrazovanje Vinko Filipović predstavljajući radionice izrazio je nadu da će njihovom objavom na internetskim stranicama Agencije konačno završiti sve polemike i prijepori koje je izazvalo uvođenje zdravstvenog odgoja u škole.

        - Kada smo predstavili Kurikulum zdravstvenog odgoja rekli smo da će u vrlo skorom vremenu svaka nastavna jedinica, koja je bila definirana u Kurikulumu zdravstvenog odgoja, biti razrađena kao radionica, po kojoj će svaki učitelji ili nastavnik i stručni suradnik predavati što naša djeca trebaju i na koji način mogu razumjeti tematiku u kojoj se govori. Ove radionice potvrđuju ono što smo svi mi u Agenciji za odgoj i obrazovanje i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta tvrdili od početka da naša djeca neće učiti o promicanju pornografije, o zagovaranju promiskuitetnog ponašanja, o zagovaranju homoseksualnosti, niti o spolnoj i rodnoj ravnopravnosti tako da će za sebe govoriti da je dječak s vaginom i obrnuto - naglasio je Vinko Filipović.

        Na internetskim stranicama Agencije za odgoj i obrazovanje objavljene su 123 radionice za sva četiri modula iz kojih će svatko vrlo jasno moći iščitati na koji će se način pojedina nastavna jedinica obraditi i na koji način će učitelji, nastavnici i stručni suradnici komunicirati s učenicima. U njihovoj je izradi uz više savjetnike Agencije za odgoj i obrazovanje sudjelovalo 30-ak stručnjaka iz nekoliko institucija: Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, praktičari iz škola - pedagozi, psiholozi, učitelji razredne nastave, učitelji i nastavnici biologije i drugi.

        - Važno je napomenuti da su radionice prikladne dobi i psihofizičkim sposobnostima djece i apsolutno ne stoje neke tvrdnje da su određene radione neprikladne - istaknuo je Vinko Filipović. Napomenuo je da svaka radionica ima navedenu pripadajuću literaturu korištenu u njezinoj izradi, pa time prestaje potreba za preporučenom literaturom koja je ranije bila objavljena uz Kurikulum zdravstvenog odgoja.

        - Citati iz te preporučene literature, koji su dosad izazvali najviše polemika i na koje su se najviše pozivali protivnici uvođenja zdravstvenog odgoja, neće biti u sadržajima kurikuluma zdravstvenog odgoja - rekao je Filipović i upitao se hoće li svi oni koji su iz svjetonazorskih i ideoloških razloga manipulirali hrvatskom javnošću, zastrašivali roditelje da će njihova djeca učiti neprimjerene stvari i na neki način svjesno dezinformirali javnost, smoći snage ispričati se i priznati da su tvrdili nešto što u konačnici stvarno neće biti dio Kurikuluma zdravstvenog odgoja. Također je naglasio da se nije zakasnilo s objavom radionica jer je do kraja nastavne godine još 15 sati razrednika, što znači da čak i oni učitelji i nastavnici koji nisu obradili niti jednu temu u okviru 15 sati razrednika još stignu sve to organizacijski odraditi.

        Budući da se stalno ponavlja teza o pravima roditelja, pozivanje na ustavno pravo roditelja na odgoj vlastite djece, Vinko Filipović ponovio je da zdravstveni odgoj ne može biti izborni predmet iz razloga što je 70 posto sadržaja zdravstvenog odgoja zastupljeno u postojećim predmetima Biologiji, Zdravstvenoj kulturi, Prirodi i Psihologiji. - Vi dobro znate da ti predmeti u našem sustavu odgoj i obrazovanja nisu izborni. Zdravstveni odgoj ne može biti izborni niti u okviru sata razrednika jer sat razrednika nije izborni - istaknuo je.

        Radionice su kroz nekoliko primjera predstavili članovi povjerenstva za izradu kurikuluma zdravstvenog odgoja koji su sudjelovali u njihovoj pripremi, viši savjetnici Šimica Mihaljević, Olgica Martinis, Darko Tot i Martina Ništ. Cilj je, objasnili su, osvijestiti učenike o temama sadržanima u kurikulumu, potaknuti ih na razmišljanje o njima, o uzrocima nekih poremećaja te o načinima njihova rješavanja. Konačni je cilj potaknuti ih na samostalna kritična promišljanja.

        Sve radionice napravljene su na sličan način kroz niz aktivnosti koje pomažu ostvarenju cilja. Razrađene su tako da sadrže uvodni dio u kojemu se učenicima predstavlja tema te se na razne načine počinje obrađivati - razgovorom, raspravom, ispunjavanjem anketa i slično. Učenike se poziva da iznesu vlastita razmišljanja o temi te se nakon rasprave i zajedničke obrade odgovora radi evaluacija i nastoje donijeti zaključci. Naglasak u provedbi radionica manje je na klasičnim modelima poučavanja, tzv. frontalnim metodama, te se one više oslanjaju na interaktivni rad između učitelja i učenika.

        Sve radionice već su dostupne na internetskim stranicama Agencije, a Vinko Filipović je istaknuo da počinje 14-dnevna javna rasprava u kojoj će moći sudjelovati svi učitelji, nastavnici i stručni suradnici i svi oni koji imaju pedagoški i stručno opravdane dobronamjerne primjedbe, prijedloge i sugestije. Nakon završetka javne rasprave stručno povjerenstvo sastavljeno od ljudi koji su sudjelovali u izradi radionica napravit će analizu svih pristiglih primjedbi i komentara.

        Ravnatelj Filipović istaknuo je da je Agencija za odgoj i obrazovanje, unatoč tome što su naši učitelji i nastavnici inicijalno obrazovani za provođenje tema i sadržaja zdravstvenog odgoja, organizirala 15 stručnih skupova s tim temama po cijeloj Hrvatskoj i najavio da će stručno usavršavanja o tim temama biti prioritet i ubuduće.