Osnovna škola Petar Zoranić Stankovci

Amiotrofična lateralna skleroza je neurološka bolest koja dovodi do paralize mišića, invalidnosti te na kraju smrti. Jedna je od najčešćih bolesti motorike, a očituje se propadanjem donjega, odnosno gornjega motornog neurona s posljedičnom progresivnom mišićnom atrofijom. Iako svatko može oboljeti od ALS-a, bolest najčešće pogađa osobe srednje životne dobi. Procjenjuje se da jedna do dvije osobe na sto tisuća stanovnika oboli od ove rijetke bolesti.

ALS je neizlječiv, a uzrok još uvijek nije točno poznat. Nagađa se da nastaje zbog nasljednih faktora, starosti i spola. Istraživanja naime pokazuju da se ALS češće javlja kod muškaraca. No znanstvenici proučavaju i druge moguće uzroke, poput mutacije gena, kemijske neravnoteže, lošeg imunološkog odgovora te abnormalnih proteina. Kako pokazuju neka istraživanja, pušenje povećava rizik za amiotrofičnu lateralnu sklerozu, kao i izloženost olovu.

Neugodni i bolni simptomi

Rani simptomi bolesti očituju se kao slabost u mišićima, grčenje ili trzanje u rukama i nogama. Javljaju se problemi s podizanjem stopala, a u nogama i rukama može se osjećati neprestana slabost. Usto, oboljela osoba može početi nerazgovijetno govoriti, otežano gutati te osjećati grčeve u rukama, ramenima i jeziku.

Kako bolest napreduje, simptomi se pogoršavaju. Oboljeli gube sposobnost hodanja, gutanja i govorenja, a na kraju i disanja. Posljednju fazu bolesti karakterizira potpuna paraliza, ali mozak oboljelog i dalje normalno funkcionira. Oboljeli cijelo vrijeme osjećaju vrlo neugodnu bol, poput one koju ljudski organizam osjeti kad ga se polije ledenom vodom. Upravo zato se slavne osobe polijevaju – da barem na nekoliko sekundi osjete osjećaj s kojim oboljeli neprestano žive.

Lijeka nema, bolest se samo usporava

Amiotrofičnu lateralnu sklerozu nije lako dijagnosticirati jer simptomi mogu nalikovati nekim drugim neurološkim bolestima. Istraživanja pokazuju da je za dijagnozu potrebno čak i godinu dana. Pretrage uključuju analizu krvi i urina, testiranje elektrodama koje se uvode u mišić, magnetsku rezonancu te mišićnu biopsiju.

Budući da za ALS nema lijeka, liječenjem se zapravo želi spriječiti napredovanje bolesti. Najčešće se koristi lijek riluzol koji smanjuje razinu glutamata u mozgu te tako usporava napredak bolesti. Liječnici nerijetko oboljelima prepisuju i lijekove protiv boli, depresije i umora. Oboljele se šalje i na fizikalnu te govornu terapiju.